CROATI MUNDI
Pise: Josip LASIC
SPLIT - U Supetru na otoku Bracu od 16. do 20. travnja 2008. odrzan je Drugi Okrugli stol o hrvatskim studijima u svijetu u organizaciji Centra za hrvatske studije u svijetu Filozofskog fakulteta u Splitu uz suorganizacijsku pomoc Uprave za medunarodnu suradnju hrvatskog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Tema Okruglog stola bila je posvecena hrvatskim studijima u svijetu, njihovom povezivanju i umrezavanju, zajednickim projektima kao i poslijediplomskim studijima. Skupu se odazvao velik broj domacih i inozemnih znanstvenih kroatista koji su u bogatom cetverodnevnom programu svojim referatima i izlaganjima kroz radne skupine raspravljali o programima hrvatskih studija u svijetu unutar medunarodnih programa cime je Okrugli stol dotaknuo velik broj pitanja vezanih uz proslost, sadasnjost i buducnost kroatistike na jezicnoj i kulturnoj mapi svijeta.
U samoj uvodnoj rijeci nazocnima su se obratili prof. dr. Boris Skvorc, prodekan za razvoj Filozofskog fakulteta u Splitu i dekan splitskog Filozofskog fakulteta prof. dr. Josip Milat koji su u kratkom govoru istaknuli vaznost i svrhovitost ovakvih okupljanja buduci da diljem svijeta, od Australije do Kanade, egzistira jaka kroatisticka djelatnost pa je okupljanje na jednom mjestu izvrsna prilika za razmjenu iskustava i pronalazenje novih modela za stvaranje jos cvrscih znanstvenih i kulturnih veza medu proucavateljima i promicateljima kroatistike.
Dobar i poticajan rad Okruglom stolu pozeljeli su na samom pocetku i predstavnici drzavnih institucija - gospoda Bernarda Peris, predstavnica Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, prof. dr. Ivan Simonovic, prorektor za medunarodnu suradnju Sveucilista u Zagrebu, gospoda Lada Kanajet-Simic iz Hrvatske matice iseljenika te je time i otvorena prva tema o programima hrvatskih studija, lektoratima i zajednickim medunarodnim sveucilisnim programima kojom su predsjedavali prof. dr. Josip Milat i dr. sc. Mario Grcevic iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Prof. dr. Marko Samardzija s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu otvorio je svojim izlaganjem temu govoreci o lektoratima hrvatskog jezika na inozemnim sveucilistima, a mr. sc. Dinka Pasini sa zagrebackog Croaticuma i Stasa Skenzic kao predstavnik hrvatskog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta dali su pregled aktivnosti i projekata stranim studentima kroatistike.
Stanje i sliku znanstvene kroatistike u susjednoj Madarskoj iznio je svojim izlaganjem prof. dr. Ernest Baric sa Sveucilista u Pecuhu prezentirajuci projekt pokretanja medunarodnog kroatistickog doktorata na madarskim sveucilistima.
U Njemackoj je velik broj sveucilista i visih skola na kojima se moze izucavati i studirati hrvatski jezik, a kakva je uistinu sudbina i buducnost kroatistickih studija u Njemackoj predstavio je kroz svoj referat prof. dr. Josip Matesic.
Program, planove i dosadasnja postignuca Centra za hrvatske studije u svijetu Filozofskog fakulteta u Splitu i sveucilista Macquarie iz Sydneja predstavio je prof. dr. Boris Skvorc koji je istaknuo vaznost i svrhu umrezavanja sveucilista u danasnjem svijetu.
Zagrebacka slavisticka skola s pravom bi se mogla nazvati hrvatskih brandom znanstvene kroatistike, a njen programski koncept predstavili su voditelj skole prof. dr. Kresimir Bagic i tajnica doc. dr. Ivana Vidovic-Bolt s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Nakon zasluzene pauze, okupljeni kroatisti nastavili su u radnom tonu pod predsjedanjem mr. sc. Istvana Blazetina sa Sveucilista u Pecuhu i mr. sc. Luke Budaka sa sveucilista Macquarie u Sydneju.
Kroatistiku i juznu slavistiku u suvremenoj humanistici na poljskim sveucilistima predstavio je u svom radu prof. dr. Boguslaw Zielinski sa sveucilista Adama Mickiewicza u Poznanju, a postojece i buduce projekte za hrvatski kao drugi i strani jezik prezentirala je mr. sc. Marica Cilas-Mikulic, visa lektorica centra Croaticum iz Zagreba.
Prvi dan Okruglog stola zavrsen je kroz razgovor o hrvatskim studijima u svijetu danas, a moderatori i voditelji poticajnog i pozitivnog razgovora bili su mr. sc. Istvan Blazetin i mr. sc. Luka Budak.
Drugi radni dan Okruglog stola zapoceo je u hotelu "Medena" u Trogiru susretom okupljenih znanstvenika s organizatorima Helenom Buric i Josipom Lasicem i polaznicima 2. kulturnih susreta europskih studenata kroatistike "Croati mundi", projekta ciju je vaznost prepoznalo i hrvatsko Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
Studenti hrvatskog jezika iz Austrije, Svicarske, Ceske i Ukrajine predstavili su se svecanim programom prezentirajuci radionice u kojima su tjedan dana usavrsavali svoje znanje hrvatskog jezika.
Tema drugog radnog dana bila je posvecena ucenju hrvatskog kao drugog i stranog jezika, a predsjedavali su prof. dr. Kresimir Bagic s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i prof. dr. Vinko Grubisic sa sveucilista Waterloo u Kanadi.
U izlaganju prof. dr. Zrinke Jelaske s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu dan je prikaz udzbenika za ucenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika, a o samoodredenju hrvatskog jezika i promicanju spoznaja o njemu govorio je dr. sc. Mario Grcevic s Hrvatskih studija u Zagrebu.
Kako i na koji nacin procjenjivati znanje hrvatskog kao drugog i stranog jezika dala je svojim izlaganjem Lidija Cvikic s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a u referatu mr. sc. Gordana Matasa s Filozofskog fakulteta u Splitu prikazan je model usvajanja hrvatskog kao drugog stranog slavenskog jezika.
Mr. sc. Istvan Blazetin sa sveucilista u Pecuhu predstavio je zajednicke programe i projekte hrvatskog kao drugog i stranog jezika u zemlji i inozemstvu. Proucavanje hrvatskog kao stranog jezika na rijeckoj kroatistici prikazala je svojim izlaganjem Sanja Zubcic s Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Dio Okruglog stola na temu udzbenika hrvatskog kao drugog i stranog jezika zakljucen je razgovorom s lektoricama i lektorima hrvatskog jezika Zeljkom Macan i Marijom Korom iz Graza, Tatjanom Simeunovic iz Basela, Ivanom Fakac, bivsom lektoricom iz Bratislave i Ninoslavom Radakovicem iz Kijeva koji su u kratkim crtama iznijeli vlastita iskustva s udzbenicima, njihovim prednostima i nedostatcima kao i nacrte za udzbenike koji nedostaju u radu sa stranim studentima kroatistike. Moderator izuzetno zanimljivog i inspirativnog razgovora bio je lektor Filozofskog fakulteta u Splitu Josip Lasic.
Posljednji radni dan Okruglog stola obradivao je teme vezane uz umrezavanje hrvatskih studija kroz zajednicke projekte, doktorate i programe sa zajednickim financiranjem.
Prof. dr. Marko Samardzija i prof. dr. Josip Matesic predsjedavali su ovim dijelom Stola. Kakva je poslijediplomska kroatistika u Poljskoj prikazala je u svom radu doc. dr. Krystyna Pienazek s poljskog sveucilista u Poznanju. O medunarodnim projektima i interdisciplinarnim studijima govorio je prof. dr. Josko Bozanic sa splitskog Filozofskog fakulteta.
Hrvatski studij u australskom Sydneju obiljezavaju svoju dvadesetpetu obljetnicu postojanja unutar Macquaire University, a o vaznosti tog studija, kao i o planovima u buducnosti govorio je mr. sc. Luka Budak. Novi modeli i pristupi nastavi hrvatskog kao drugog jezika prikazani su u referatu prof. dr. Vinka Grubisica s kanadskog sveucilista Waterloo.
Infrastruktura studija hrvatskog kao drugog i stranog jezika bila je takoder jedna od tema Okruglog stola, a taj dio vodio je kao predsjednik mr. sc. Luka Budak. Programi Hrvatske matice iseljenika dugo su vec prepoznati kao hvalevrijedni projekti za djecu i mladez iseljenika, a to je naglasila svojim izlaganjem gospoda Lada Kanajet-Simic uz prezentaciju realiziranih projekata Matice. Vaznost stipendija i studijskih boravaka stranih studenata kroatistike izuzetna je, a iz izlaganja Stase Skenzica, predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta moze se naslutiti da ce pomoc MZOS-a u stipendiranju i dalje biti vazan prioritet.
Gospoda Bernarda Peris, nacelnica Odjela za manjine i useljenistvo Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija naglasila je vaznost stipendiranja djece iseljenih Hrvata za ucenje hrvatskog jezika na Sveucilistima u Zagrebu i Splitu navodeci kako ce i nadalje MVPEI skrbiti o hrvatskoj mladezi iz svijeta koja ima interesa i zelje uciti jezik svojih predaka.
S posebnim zanimanjem okupljeni kroatisti pratili su izlaganje gospodina Antona Kikasa koji je prezentirao rad Zaklade hrvatskih studija u Kanadi i njezinu vaznu ulogu u razvoju hrvatskih studija na kanadskom sveucilistu Waterloo.
Dr. sc. Radovan Fuchs, drzavni tajnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u svom obracanju pohvalio je inicijativu odrzavanja veza medu sveucilistima, istaknuo vaznost projekata i financijske potpore MZOS-a na medunarodnoj razini kao i buduce ciljeve za jos boljim povezivanjem hrvatskih studija u svijetu.
Projekti vezani uz mobilnost studenata i nastavnika te zajednicki doktorati prikazani su u zasebnoj sesiji pod predsjedanjem prof. dr. Borisa Skvorca i prof. dr. Vinka Grubisica koji su vise puta svjedocili svojim medunarodnim iskustvom o vaznosti pokretljivosti znanstvenog kadra s ciljem poboljsanja studijskog programa.
Zakon o strancima na snazi je vec skoro godinu dana i svi stranci koji traze dozvolu trajnog boravka u RH novim zakonom su obvezani polagati ispit iz znanja hrvatskog jezika. Kako i na koji nacin pristupiti testiranju, kakve testove modelirati, kojim ciljanim skupinama su namijenjeni testovi kao i medusveucilisna unifikacija testa bila je tema izlaganja Tanje Bresan i Josipa Lasica s Filozofskog fakulteta u Splitu, a kako je to velik i odgovoran posao, dogovoreno je na inicijativu prof. dr. Zrinke Jelaske da se sredinom svibnja u Zagrebu odrzi radni sastanak na kojem ce se odrediti smjernice za sastavljanje testa za strance.
Nakon zavrsenih izlaganja i iznosenja prijedloga zakljucaka Drugi Okrugli stol o hrvatskim studijima u svijetu je zatvoren u izrazito pozitivnom i obecavajucem ozracju.
FOTO - S lijeva nadesno: prof. dr. sc. Zeljko Domazet, prorektor za kapitalne investicije Sveucilista u Splitu; gda Bernarda Peris, nacelnica Odjela za manjine i useljenistvo MVPEI-a; prof. dr. Josip Milat, dekan FF-a u Splitu; prof. dr. Boris Skvorc, prodekan za razvoj FF-a u Splitu; prof. dr. Ivan Simonovic, prorektor za medunarodnu suradnju Sveucilista u Zagrebu; gda Lada Kanajet-Simic, Hrvatska matica iseljenika; Marinko Sisak, tajnik Hrvatskih studija u Zagrebu